Svaka građevina neovisno o svojoj namjeni mora tijekom svoga trajanja ispunjavati bitne zahtjeve za građevinu. Mehanička otpornost i stabilnost, funkcionalnost i sigurnost korisnika u korištenju mogu se osigurati jedino kvalitetnom gradnjom i nadzorom iste.
U suvremeno vrijeme prilikom izgradnje građevine, kao i prije, na cijeni su sve više kvaliteta, brzina izvedbe i njen trošak.
Osiguranje dugovječnosti objekta u praksi se pokazalo nemogućim bez kvalitetne zaštite objekata od štetnih utjecaja vode i vlage.
Zbog te činjenice, u današnje se vrijeme upotreba hidroizolacije proširila na sve grane visokogradnje i niskogradnje.
Osnovni sustavi hidroizolacije, prema vrsti objekata su:
- hidroizolacija objekata u tlu (temelji, podrumi, skloništa, rezervoari, podovi na nasutom tlu)
- hidroizolacija ravnih krovova (neprohodni ravni krovovi, prohodni ravno krovovi i terase, zeleni ravni krovovi)
- hidroizolacija unutar objekta (kupatila, kuhinje, strojarnice)
- hidroizolacija bazena i rezervoara pitke vode
- hidroizolacija mostova
- hidroizolacija tunela
- hidroizolacija deponije otpada (u ulozi zaštite okoliša)
U smislu materijala vezanih za korištenje vodenepropusnosti prvotni materijali koji su se koristili kroz povijest, ovisno o prostoru izrade, bili su glina i bitumen. Princip korištenja ekoloških proizvoda ih je do danas održao u upotrebi. Zbog cijene i brzine izvođenja, posljednjih desetljeća su također u vrhu polimerne membrane najrazličitijih kemijskih sastava. Novost i budućnost hidroizolacijskih materijala, osobito na ravnim neprohodnim krovovima su najnovije polimerne membrane s gornjim slojem fotoćelija koje uz samu funkciju hidroizolacije proizvode značajnu količinu električne energije i isplaćuju ugrađeni proizvod već u garantnom roku.
Kod hidroizolacije objekata u tlu, glavni cilj hidroizolacije je spriječiti prodor vode iz tla u objekt. Ovisno o koncentraciji vode u tlu od koje se štitimo, ona može biti kapilarna, procjedna ili podzemna.
Kapilarna vlaga je problem pri kojem se vlaga iz tla podiže sistemom kapilara unutar građevinskog materijala u podove i zidove objekta kada su građeni na nasutom tlu. Navedena vlaga ima mogućnost podizanja u ovisnosti od upotrijebljenog materijala za građenje i koncentracije vlage od 50-ak centimetara do maksimalnih 2,50 metra. Navedenu problematiku najčešće uočavamo kod starijih objekata poput sakralnih građevina, dvoraca, ljetnikovaca, vila…
Do procjedne vode dolazi prilikom naglih i obilnih oborina koje „zapljuskuju“ zidove podruma te privremeno ugrožavaju objekt. Najugroženiji su objekti u tlu na nagnutim terenima.
Podzemna voda je najagresivniji element koji ugrožava ukopane dijelove građevina. Sve eventualne greške prilikom izrade i odabira materijala iskazuju se u višestruko većim troškovima sanacije koja najčešće pri ovom slučaju čak nije ni moguća.
Hidroizolacija ravnih krovova ima izrazito širok spektar primjene. Zbog znatno niže cijene u odnosu na druge pokrove, koristi se često u krovopokrivačkom radovima raznih hala i industrijskih objekata. Kod izrazito visokih objekata koristi se također i zbog bržeg, jednostavnijeg i jeftinijeg održavanja i eventualne sanacije. Kod raznih novih arhitektonskih principa i zamisli, sustavom ravnih krovova mogu se izraditi najrazličitiji estetski oblici i funkcije.
Kod izolacije unutar objekta naglasak je na zaštiti ostalih dijelova građevine od eventualnog procurivanja, kako voda ne bi ugrozila funkcioniranje objekta i zdravlje njenih korisnika.
Hidroizolacija bazena je vrlo važna u sprečavanju velikih gubitaka vode i nastanka oštećenja konstrukcije.
Hidroizolacija mostova i tunela ima izrazitu važnost za sigurnost infrastrukturnih objekata i njenih korisnika. Hidroizolacija navedenih objekata produžava njihov životni vijek zaustavljajući prodor podzemnih i/ili oborinskih voda u konstrukciju. U suprotnim, njihov utjecaj bi vremenom doveo do korodiranja armature u betonu, smanjivanja mehaničke otpornosti i stabilnosti i bila bi dovedena u pitanje sigurnost korištenja objekta.
Posljednjih godina sve više se usmjerava pažnja prema zaštiti okoliša. Hidroizolacija deponija, rezervoara otpadnih voda, naftnih terminala, itd. Treba ukloniti širenje njihovih negativnih utjecaja u okoliš i zagađenja podzemne pitke vode.
Otpadna voda se po hidroizolaciji usmjerava u sustav filtracije.
Bez obzira koju vrstu materijala i sustav hidroizolacije koristimo postoji nekoliko općih pravila koja vrijede za sve uvjete: ostvarivanje optimalne prionjivosti na podlogu optimalan prijeklop, kvalitetno spajanje te pravilno izvođenje detalja- svaki proizvođač daje detaljne karakteristike, uvjete, način i detalje izvođenja.
